RAZLOZI ZA 

1. PRESTANAK SUDJELOVANJA U UBIJANJU ŽIVOTINJA

Godišnje se u svijetu ubije preko 70 milijardi kopnenih životinja za potrebe ljudske ishrane. Kada tu ubrojimo i morske životinje dobijemo brojku od nekoliko trilijuna ubijenih životinja u cijelome svijetu. Industrija i domaća “proizvodnja” jaja, mlijeka i mesa uzrok su nesnosne patnje osjetilnih bića koja su od svog rođenja osuđena na život bez osnovnih prava. 

Svijet neće preko noći postati veganski, ali svaka osoba koja implementira takav stil života prestaje sudjelovati u ubijanju životinja i može biti sigurna da se takva nepotrebna patnja više ne događa zbog nje. Štoviše, PETA navodi da svaka osoba koja postane vegan godišnje “spasi” oko 200 životinja tako što ih ne pojede. 

2. POMOĆ U OČUVANJU OKOLIŠA

Iako proizvodnja mesa i mlijeka zauzima čak 83% ukupne obradive površine, ista omogućava samo 18% svjetskih kalorija i 37% globalne konzumacije proteina. Drugim riječima, životinjski proizvodi su zapanjujuće neučinkoviti jer postoji ogroman nesrazmjer u količini resursa koje ulažemo u stočarstvo te onoga što dobijemo nazad. Jednostavno rečeno – konzumacija životinjskih proizvoda nije i nikada neće moći biti održiva dokle god će ti proizvodi dolaziti direktno od životinja.

Dobra vijest je da su znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu su otkrili da kada bi se svijet prebacio na biljnu prehranu ne bi bilo gladnih i mogli bismo smanjiti upotrebu obradivih površina za čak 75%! Time bismo poboljšali bioraznolikost, smanjili deforestaci

3. BRIGA O VLASTITOM ZDRAVLJU

Od malih nogu nas uče da bi meso i ostali životinjski proizvodi trebali biti sastavni dio svake cjelovite prehrane, ali istina je da su meso, riba, mliječni proizvodi i jaja puni kolesterola, hormona, teških metala i antibiotika te da njihova konzumacija može dovesti do raznih oboljenja poput karcinoma, dijabetesa i srčanih bolesti. S druge strane, zamjena životinjskih proteina sa biljnim je povezana sa manjim rizikom od preuranjene smrti, zdravijim mikrobiomom crijeva, povećanom energijom te smanjenim rizikom od pretilosti. 

Svatko tko vodi brigu o vlastitom zdravlju treba razmotriti izbacivanje životinjskih namirnica iz svoje prehrane i konzumiranje cjelovite biljne hrane pune vitamina, antioksidansa, vlakana i ostalih korisnih nutrijenata.

4. PREVENCIJA TRENUTNIH I BUDUĆIH PANDEMIJA

Pandemije su zastrašujuće jer osim što mogu ubiti milijune ljudi, mogu uzrokovati toliko patnje i ekonomske štete u samom procesu. Za razliku od klimatskih promjena na koje smo upozoreni i koje se događaju postupno i napreduju desetljećima, pandemije stupaju preko noći i zateknu nas nepripremljene. 

Sigurno nitko od nas više ne želi slušati o Covidu, opasnostima i mjerama restrikcije koje su došle s virusom, a opet najopasnija stvar koju možemo napraviti je praviti se da se Covid nikada nije dogodio.

Osim Covida ste vrlo vjerojatno upoznati s ptičjom i svinjskom gripom, bolesti kravljeg ludila i rastućom otpornosti bakterija na antibiotike. Iako sve navedeno nema iste karakteristike, zajedničko im je da su povezane s konzumacijom životinjskih proizvoda. 

Procjenjuje se da 75% svih novih zaraznih bolesti kod ljudi dolazi od životinja. Nažalost, životinje koje se uzgajaju za ljudsku konzumaciju najčešće se drže u strahovito nehigijenskim uvjetima, žive zatvorene u malim prostorima, prekrivene su urinom i izmetom, te su nagurane jedne na drugu. Kako bi se pokušalo spriječiti razvoj bolesti zbog enormne izloženosti bakterijama i fekalijama koriste se brojni antibiotici na koje se s vremenom razvija rezistencija. Iste te antibiotike ljudi unose u svoja tijela konzumacijom životinja. Dodatno, 2004. su WHO, OIE (World Organisation for Animal Health) i FAO (United Nations Food and Agriculture Organization) napisali izvještaj u kojem su utvrdili da je povećana potražnja za životinjskim proteinima najveći faktor rizika u kreaciji zaraznih zoonoza. Pitanje je vremena kada će izbiti buduća pandemija, a svatko tko želi biti odgovoran prema sebi i ostatku ljudske populacije treba razmotriti vegansku prehranu i svojim djelovanjima potpomoći izbjegavanje budućih katastrofa.

RAZLOZI PROTIV

1. NERAZUMIJEVANJE OKOLINE

Jedna od nuspojava prelaska na veganstvo može biti osuda i nerazumijevanje bližnjih osoba zbog njihovog straha od nepoznatog i izloženosti propagandi mesnih industrija na kojoj preko 99% ljudi odrasta. Svatko od nas je sa svih strana bombardiran slikama “sretnih” životinja koje se iskorištavaju za meso, mlijeko i jaja, smjernicama za prehranu koje tvrde da nutrijente poput proteina i kalcija možemo dobiti samo iz životinjskih proizvoda te je konzumacija istih sastavni dio kulture i tradicije skoro svakog kraja. Zbog svega navedenog naši bližnji mogu osjetiti strah i nesigurnost prilikom spoznaje da netko “njihov” postaje vegan i time odbacuje mnogo toga u što se do sada vjerovalo.

Radi lakše komunikacije sa okolinom savjetujemo svakom novom veganu da uloži određeno vrijeme u vlastitu edukaciju po pitanju prehrane, nutricionističkih vrijednosti namirnica, povezanosti sa očuvanjem okoliša i zdravljem te etikom. Kada ste naoružani znanjem lakše ćete i sami sebi, ali i drugima objasniti i obrazložiti novopečene odluke i time stvarate šansu za dobivanje podrške i razumijevanja. Donosimo vam i još neke savjete kako se povezati s neveganskom obitelji i okolinom i dobiti podršku.

Za edukaciju na području nutricionizma i zdravlja predlažemo: veganhealth.org 

za bolje razumijevanje etike pogledaj: https://www.dominionmovement.com/watch

Pročitaj kako veganska ishrana čuva okoliš, kakve veze ima sa zaštitom oceana i što svatko od nas može učiniti!

2. PERIOD TRANZICIJE NA VEGANSTVO

Period tranzicije na vegansku prehranu i stil života zahtjeva određeno vrijeme za prikupljanje informacija, istraživanje recepata i prilagodbu organizma. Iako velik broj ljudi odluku za veganstvo donese preko noći i to apsolutno pozdravljamo, uvijek je dobro prethodno se informirati kako bi bili zadovoljni na duge staze. Na sreću, danas je to vrlo jednostavno i lako u vrlo kratkom vremenu.

• Upoznavanje veganskih proizvoda

Najpovoljnije je jesti cjelovite namirnice, ali srećom na tržištu postoje i brojne “imitacije” za mesne i mliječne proizvode koji će vam u periodu tranzicije. Ti proizvodi omogućuju da se ne morate odricati poznatih okusa. U skoro svakom dućanu se mogu naći veganski burgeri, kobasice i salame koje teksturom i okusom podsjećaju na mesne, samo što za njih nitko nije stradao te ne sadrže kolesterol, antibiotike i hormone. Također, moguće je kupiti i veganske sireve i maslace, vrhnja za kuhanja te zamjene za jaja kod pečenja. Brojni slatkiši i grickalice su veganski, neki od njih imaju “vegan” oznaku, a neki su “slučajno” veganski pa treba malo bolje pročitati sastav. Primjer toga su svima poznate Bajadera i Napolitanke u kojima možete nastaviti uživati jer su potpuno biljnog sastava.

Kada krenete obraćati pozornost na sastav različitih proizvoda primjetit ćete da jako često neki od njih sadrže 1% sirutke u prahu ili 2% bjelanjka. Mlijeko i jaja se često dodaju u potpuno neočekivane proizvode poput začinjenih kikirikija, čipsa, tortilja itd. Kada proizvođači to naprave proizvod se više ne smatra veganskim makar se radilo o malim količinama navedenog i vegani takve proizvode ne konzumiraju.

S druge strane, kada piše da su “mlijeko i jaja mogući u tragovima” proizvod se smatra veganskim jer se ovo navodi na etiketama samo kao upozorenje za alergičare zbog moguće kontaminacije, ali se mlijeko i jaja ne koriste u proizvodnji.

• Isprobavanje novih recepata

Veganska prehrana se sastoji od konzumacije voća, povrća, mahunarki, sjemenki, žitarica i orašastih plodova. Ono što uvijek predlažemo novim veganima je da ne mijenjaju drastično svoje prehrambene navike i okuse osim ako imaju posebnu želju i vrijeme za isprobavanjem novih receptura. Primjerice, ukoliko inače jedete kajganu za doručak, kao vegan nastavite jesti kajganu za doručak – samo bez jaja, vegansku kajganu! Ako u zimskim mjesecima volite tradicionalno kuhati velike količine sarme za cijelu obitelj nastavite sa time, samo umjesto mljevenog mesa koristite sojine ljuspice. Ukoliko preferirate pohane odreske, nastavite i dalje pohati – samo bez jaja, a umjesto mesa možete koristiti odreske sejtana ili povrće poput patliđana. Neka kava s mlijekom i dalje bude sastavni dio vašeg dana, samo umjesto kravljeg mlijeka posegnite za zobenim, sojinim ili bademovim mlijekom.

• Uravnotežavanje nutrijenata 

Izbalansirana veganska prehrana je zdrava i sadrži sve što je našem tijelu potrebno, a to potvrđuje i American Dietitian Association koji iznosi stajalište da je veganska prehrana nutritivno odgovarajuća i prikladna za ljude u svim životnim stadijima, čak i za one sa povećanim nutritivnim potrebama uključujući djecu, dojenčad, trudnice i aktivne sportaše.

1. Proteini

Iako proteini nisu nešto oko čega bi vegani trebali biti zabrinuti, svejedno se na spomen veganstva najčešće postavlja pitanje od kuda vegani dobivaju proteine. Sve esencijalne aminokiseline od kojih se proteini sastoje nalaze se u biljkama. Neke biljke poput soje, kvinoje i heljde sadrže puni profil aminokiselina. Ostale ne sadrže puni profil ali konzumacijom različitih namirnica tijekom dana unesemo sve aminokiseline koje su našem tijelu potrebne. Zdravi izvori biljnih proteina uključuju mahunarke poput leće, soje, graha i slanutka, cjelovite žitarice poput zobi, heljde i smeđe riže, povrće poput brokule, šparoga i prokulica, orašaste plodove, sjemenke i pšenično meso – sejtan. Studija iz 2017. godine je pokazala da unos proteina iz životinjskih ili biljnih izvora nema utjecaja na izgradnju mišića i snagu. 

2. Željezo

Željezo nalazimo u 2 oblika: hem željezo koje postoji samo u životinjskim proizvodima i ne-hem željezo koje dolazi iz biljne hrane. Hem željezo se lakše apsorbira ali tijelo nije u mogućnosti ukloniti viškove što je problematično jer ima pro-oksidativna svojstva i njegov višak dovodi do upala u organizmu. Također, konzumacija hem željeza (iz životinjskih proizvoda) je povezana sa povećanim rizikom od raka debelog crijeva i kardiovaskularnih bolesti. Ove poveznice nisu uočene kod konzumacije ne-hem željeza (iz biljnih izvora) i iako se u ovom obliku željezo nešto slabije absorbira, pun je antioksidansa i time pospješuje zdravlje organizma. Absorpcija mu se može poboljšati kombiniranjem sa vitaminom C što je najlakše postići tako da se uz obrok popije limunada ili da se zelena salata zakiseli limunovim sokom. Također, neke biljke poput brokule i kelja sadrže velike količine i željeza i vitamina C tako da je dobra absorpcija zajamčena njihovom konzumacijom. Osim toga, dobri izvori željeza su i sjemenke (chia, suncokretove, lanene), soja i njezini proizvodi, kvinoja, bademi, mahunarke, zeleno listasto povrće i suho voće poput suhih datulja i šljiva. Pročitaj više informacija o veganskom željezu!

3. Omega 3 masne kiseline

Isto kao što se kalcij veže isključivo uz mliječne proizvode, tako se omega 3 masne kiseline vežu isključivo uz ribu. Postoje 3 najvažnije vrste omega: ALA, EPA i DHA. ALA (alfa-linolenska kiselina) nalazimo u biljkama poput chia i lanenih sjemenki te oraha. 

EPA (eikozapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksaenska kiselina) ne postoje u biljkama i to je razlog zašto se vjeruje da je potrebno jesti ribu ili uzimati suplemente na bazi ribljeg ulja. Ono što je mnogi ljudi ne znaju je da ribe NE proizvode omega 3 masne kiseline, već ih dobivaju iz algi kojima se hrane. To znači da prilikom uzimanja omega putem ribljih ulja nepotrebno filtriramo nutrijente kroz životinju, a mogli bismo ih uzimati direktno putem suplemenata na bazi algi. Također, naša tijela mogu konvertirati ALA iz biljnih izvora u EPA i DHA koje ne nalazimo u biljkama, ali postotak konverzije može varirati pa je najsigurnije uzeti suplement na bazi algi. 

Na ovaj način se ne financira izlov i ubijanje riba te se ne konzumiraju zasićene masti, toksini, antibiotici i mikro plastika koji se nalaze u ribljim tijelima.
Saznaj još o omega 3 biljnog porijekla.