Potaknuti mjesecom Studenim koji se obilježava kao tzv. Movember ( idiom riječi November koja označava mjesec Studeni i riječi Moustache koja označava Brkove ) i kao takav je osmišljen u svrhu podizanja svijesti o zdravstvenim problemima muškaraca koji uključuju rak prostate, rak testisa i sl. – otkrivamo vam činjenice o povezanosti prehrane s karcinomom.
Procesuirano i obrađeno meso je apsolutno kancerogeno.
U Listopadu 2015, Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je procesuirano meso ( uključujući šunku, slaninu, salamu i hrenovke ) kao kancerogenu grupu br. 1 ( poput cigareta i azbesta ), a crveno meso kao kancerogenu grupu 2 ( poput pesticida i dizelskih ispušnih plinova ). Ova se klasifikacija temelji na više od 800 studija, a stručnjaci su procijenili da svakih 50 g procesuiranog mesa konzumiranog na dnevnoj osnovi povećava rizik od raka debelog crijeva za 18 %.
Kancerogene stanice u piletini
Piletina sadrži nekoliko supstanci koje mogu biti kancerogene. Prije svega životinjski protein kada pougljeni na visokim temperaturama pri obradi na roštilju, grilu ili kuhinjskoj tavi – postaje prilično opasan kancerogen ( jedan od istih kancerogena koje nalazimo u cigaretama ). Pritom su pileća prsa bez kože zapravo opasnija nego pileća prsa s kožom ( ipak, zasićene masnoće u koži također pridonose opasnosti na svoj način ). Nadalje, piletina ima tendenciju zagađenja nekolicinom kancerogenih tvari kao što je kadmij i dioksin. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdila korelacija između konzumacije piletina i karcinoma, no jednu stvar znamo zasigurno, a to je da nas neće zaštititi od bolesti.
Mlijeko i mliječni proizvodi mogu izazvati rak prostate
Mlijeko i mliječni proizvodi vežu se uz porast rizika raka prostate kao i smrti od ovog oblika karcinoma. U istraživanju provedenom od strane desetaka tisuća doktora na Hardvarskom sveučilištu za javno zdravstvo, pronađena je direktna poveznica između konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda i fatalnog raka prostate ( posebice mlijeka s visokim udjelom masnoće ) i manje fatalnih tipova bolesti ( posebice kod konzumacije obranog mlijeka ). Istraživači procjenjuju da razlozi leže u pretjeranim količinama kalcija, inzulina kao rastućih faktora ( IGF-1 ), fitinskoj kiselini i fostafima od kojih svi predstavljaju poveznice na povećan rast rizika od raka prostate.
Vlakna u brobi protiv raka
Što nas može zaštititi od raka? Prije svega, unos vlakana. U istraživanju provedenom na više od pola milijuna muškaraca i žena iz cijele Europe, utvrđeno je da unos visoke razine vlakana ( tipičan za zdravu vegansku prehranu ) smanjuje rizik i smrt od raka.
Antioksidansi – prirodno cjepivo protiv raka
Još jedan tip hrane koju zovemo antikancerogenom su antioksidansi koji se mogu pronaći u daleko većim količinama u biljnoj prehrani u odnosu na konzumaciju proizvoda životinjskog podrijetla. Antioksidansi mogu usporiti i prevenirati proces razvoja karcinoma u našem tijelu. U prehrani koja se temelji na biljnoj bazi, prosječna vrijednost antioksidansa je 100 puta veća nego kod unosa proizvoda životinjskog podrijetla, a prema istraživanju tisuća uzoraka biljne hrane i hrane životinjskog podrijetla.
Soja u borbi protiv raka dojke
Postoji rastući dokaz da konzumacija tradicionalne soje može smanjiti rizik od raka dojke, prostate ili endometrija (stanice kojima je obložena stijenka maternice). Postoje također dokazi da može umanjiti i rizik od određenih ostalih tipova karcinoa. Uzrok bi mogao biti u izoflavonima koji zapravo blokiraju potentnije prirodne estrogene u krvi
navodi Američko udruženje za karcinome.
IZVOR: prevedeno iz grupe registriranih dijetetičara međunarodnog Challenge22 projekta
